Kulturni giganti | Hotel Bristol | Repertoar
Generic selectors
Exact matches only
Search in title
Search in content
Post Type Selectors

Kulturni giganti | Hotel Bristol

| Sanjalica | 0 komentara
Kulturni giganti | Hotel Bristol

Beograd je jedna stamena inspiracija. Svima. Najviše nama, umetničkim laicima, ali profesionalnim uživaocima u ovom gradu i njegovim mestima, ljudima i mentalitetu. Svaki njegov kutak krije posebnu čar, priču ili neku anegdotu. Pogotovo onaj deo Starog grada, tu pored reke Save. Tu u Savamali možete svašta pronaći, nekoga upoznati, a mnoge prepoznati. Tu na tromeđi između Karađorđeve ulice, Travničke ulice i ulice Svetozara Radića krije se jedan gospodin rođen daleke 1910. godine. I dalje šarmantno pozdravlja sve svoje sugrađane, kao i radoznale goste koji žele da saznaju njegove tajne. I sa zadovoljstvom ih otkriva. U pitanju je jedan od najstarijih prestoničkih hotela – Hotel Bristol.

Kada bilo kome, bez obzira da li živi ili ne živi u Beogradu spomenete Kasinu, Rojal ili Moskvu, automatski će vas sve podsetiti na neka davna, melanholična i lepa vremena u kojima su ova mesta bila epicentar svih elegantnih i kulturnih dešavanja. Pored njih, hotel Bristol tvrdoglavo prkosi vremenu kao svedok burne i nikada jednostavne istorije srpskog naroda.

 

„Beogradski mali pijac potopila reka Sava,

moga dragog, eto tako, zabolela glava.“

 

I ovo su dobro poznati stihovi. Naime, ova institucija je izgrađena u periodu između 1910. i 1912. godine na temeljima beogradske pijace koja je bila potopljena zbog izlivanja Save. Nakon toga, na ulicama Savamale su se čuli ovi stihovi. Međutim, za razliku od svih ostalih njegovih “kolega“, Bristol se može pohvaliti činjenicom da je u njegovim prostorijama boravila aristokratska porodica Rokfeler. Kao čin zahvalnosti zbog dobro pružene usluge, članovi ove dinastije su osoblju poklonili pozlaćene hemijske olovke. I do dana-današnjeg luksuzni “Rokfelerov apartman“ možete iznajmiti i barem na kratko uživati u njegovom neverovatnom enterijeru. Arhitekta Nikola Nestorović je ovu zgradu projektovao kao naslednicu zgrade Osiguravajućeg i kreditnog društva Beogradske zadruge. Trenutno je u procesu kompletne restauracije i spoljnjeg renoviranja, ali to ne umanjuje lepotu kad god prođete pored nje, pogotovo noću.

Savremena srpska arhitektura bez obzira što pod svojim okriljem čuva neke od najlepših zgrada, čuva i one klasične, koje moramo sačuvati od zaborava. I sa pravom spadaju u kulturne gigante.

Da li ste imali prilike da posetite ovo čuvano zdanje? I ako jeste, šta je na vas ostavilo najbolji utisak?

 

Izvori fotografija:

www.beogradskonasledje.rs

 

 

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

© 2019-2024 | Repertoar RS BlogSitemap