Zašto je ova Priča postala svetski, kulturološki fenomen? | Repertoar
Generic selectors
Exact matches only
Search in title
Search in content
Post Type Selectors

Zašto je ova Priča postala svetski, kulturološki fenomen?

| Sanjalica | 0 komentara
Zašto je ova Priča postala svetski, kulturološki fenomen?
Glavne žene su nosile uniformu plave boje koja simbolizuje čistotu Device Marije, Tetke su nosile uniformu smeđe boje koja simbolizuje njihov muški karakter bez ikakvih emocija, dok su sluškinje nosile uniformu crvene boje koja simbolizuje krv Isusa Hrista

Priznajte – koliko serija i filmova koji su snimljeni po knjigama ste zapamtili? Koji su zaista od njih ostavili utisak na vas? Često se spominje fraza da je knjiga u najvećem broju slučajeva i te kako bolja od filma, međutim, praksa pokazuje da nije baš tako. Sluškinjina priča, američke spisateljice Margaret Atvud je dobar primer ove teorije. Ova knjiga i ekranizacija iste je ostavila dubok trag na sve čitaoce i gledaoce. Fantastična tematika o kojoj se malo zna, ali se toliko priča. Naime, Margaret je ovaj roman napisala davne 1984. godine, govoreći o događajima koji su se nekada i negde desili, a zapravo uključuju momenat spekulativne fikcije, odnosno dešavanja koja će se odviti u bližoj ili daljoj budućnosti. Knjiga je smeštena u totalitarnoj, izmišljenoj državi Giliad  – u kojoj odabrane žene kao sluškinje rađaju decu bogatim muškarcima (odnosno zapovednicima) i njihovim neplodnim ženama. Te plodne žene su retkost (jer je većina njih ostala neplodna usled ekološke katastrofe), a u tom svetu ovim devojkama su ukinuta sva moguća prava – nemaju prava na izbor, posao, platu, obrazovanje, čitanje, glas, predstavljaju takozvane “dvonožne materice“ i žive u realnom zatvoru iz kojeg je teško pobeći, a ako se to desi – kazne su surove i najčešće sa smrtnim ishodom. Elizabet Moss (Elisabeth Moss) kojoj je pripala glavna uloga je maestralno odigrala sluškinju koja je pre ove surove realnosti imala dobro plaćen posao koji je volela, muža i dete. Mentalna borba sa kojom se suočava je toliko očaravajuća, pa je sa pravom “pokupila“ preko 20 renomiranih nagrada i priznanja.

 

Serija je postala kulturološki fenomen zbog otrežnjujuće istine koja dotiče sve žene ovog sveta. Surova i briljantna, postala je jedan od najgledanijih televizijskih programa u istoriji. “Bolje ne znači uvek bolje za sve.“ i “Blagosloven bio plod.“ su prepoznatljive izjave iz ove distropijske drame, aludirajući na (ne)mogućnost ispunjenja osnovnih ženskih postulata.

 

Serija je snimljena u 23 epizode i dve sezone, a u junu (simbolično kako se zove i glavna junakinja) će se premijerno emitovati i treća. Svaki momenat ove priče, počevši od mesta zbivanja, uloga žena, povezanosti događaja i logičkih zaključaka čine Sluškinjinu priču maestralnom sagom vrednom divljenja.

Sluškinjina priča je zapravo priča o sadašnjem momentu. Priča koja govori o ličnoj slobodi i onoj karmičkoj istini – da se dobrota vraća dobrotom koja je jedna od univerzalnih vrlina.

 

 

Izvor fotografije: Wikipedia.com

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

© 2019-2024 | Repertoar RS BlogSitemap