Gernika: Kako se iz tuge rodio mir? | Repertoar
Generic selectors
Exact matches only
Search in title
Search in content
Post Type Selectors

Gernika: Kako se iz tuge rodio mir?

| Sanjalica | 0 komentara
Gernika: Kako se iz tuge rodio mir?

Jedan je Pikaso. Neuhvatljivi srcelomac i vrcavi koketa sa umetnošću. Osobenjak koji se grčevito borio za ono u šta veruje, za ono što voli. Praćen porodičnim tragedijama od malih nogu, nije odustajao. Živog duha i harizmatičnog karaktera, ostao je zapamćen u svakom gradu, kući, galeriji ili ulici. Španac koji je velikodušno uzimao i davao. Umetnost će mu večno biti zahvalna. Štaviše, nesreće su najviše uticale na oblikovanje njegovog talenta.

 

“Gerniko, ti si krv moje krvi! Osvetiću te, Gerniko!“

 

Gernika je srce Baska. Ovaj španski gradić najpodmuklije je bombardovan od strane nacista potpomognutim saveznicima davne 1936. godine. Svi oni osmesi i veseli razgovori meštana tog letnjeg pijačnog dana utihnuli su od siline bombi iz vazduha. Tada, za nepuna dva sata je ubijeno 1.654 ljudi, a 889 teško ranjeno. Nesrećnu vest, Pikaso je jako teško podneo. Neopisivi bes, sada već ovog poznatog slikara, podstakao je da stvori jedno od najvažnijih dela u istoriji umetnosti – Gerniku.

Njoj su prethodile kompleksne, zastrašujuće, a istovremeno impozantne skice ljudi i životinja, sa upletenom tugom, razočaranjem i nemoći. Ona su bila odraz Pablovih osećanja. Platno dugačko 7.82, a široko 3.51 metar čuvano je od fašista u Parizu. Štaviše, Pikaso je izričito zabranio prebacivanje ove sad čuvene slike u Španiju, sve dok se u njegovoj zaraćenoj zemlji ne uspostavi demokratija.

 

Umetnost će mu večno biti zahvalna. Štaviše, nesreće su najviše uticale na oblikovanje njegovog talenta.

 

Deklarisao se kao anti-pacifista, koji je želeo da svi budu u miru sa sobom i drugima. To je delimično uspeo. Živeo je punim plućima, svestan svoje egocentrične i čudne prirode, zaljubljen u svoj talenat i energiju. Osam godina nakon njegove smrti, tačnije 1981. godine, Gernika je prebačena u Španiju, a danas krasi pijadestal Muzeja kraljice Sofije u Madridu. Ovo remek-delo inspirisalo je mnoge da urade nešto konkretno. Predstavlja i simbol mira, za koji se dugo borio ovaj neobični umetnik. A to je jedino umeo pomoću kičice i slikarskog platna.

Ukoliko smo vas podstakli da više saznate o životu i delu ovog neprevaziđenog čoveka, preporučujemo vam sjajni serijal u produkciji National Geographic, čiji trejler možete pogledati ovde.

 

Izvor fotografije: pixabay.com

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

© 2019-2024 | Repertoar RS BlogSitemap