• Početna
  • Filmovi
  • Predstave
  • Koncerti
  • Za vikend u Beogradu
Kalendar
  • Filmovi
  • Predstave
  • Koncerti
  • Za vikend

Pratite sva dešavanja u gradu - od pozorišnih premijera i koncerata do izložbi, stendapa i filmskih premijera.

info@repertoar.rs
  • Početna
  • Filmovi
  • Predstave
  • Koncerti
  • Za vikend u Beogradu
  • Izložbe
  • Stand-up
  • Ostalo
  • Događaji danas
  • Događaji sutra
  • Filmovi za vikend
  • Koncerti za vikend
  • Narodno pozorište
  • Jugoslovenska kinoteka
  • Beogradsko dramsko pozorište
  • Atelje 212
  • Madlenianum
  • Sva mesta

Prijavi se na newsletter

  • Oglašavanje
  • O nama
  • Politika privatnosti
  • Uslovi korišćenja
Repertoar kulturnih događaja by seventeensoftCopyright © repertoar.rs 2026
  • Početna
  • Filmovi
  • Predstave
  • Koncerti
  • Za vikend u Beogradu
  • Filmovi
  • Predstave
  • Koncerti
  • Za vikend
  1. Početna
  2. /
  3. Kalendar

Kalendar dešavanja za Septembar 2020Kalendar dešavanja za Maj 2020

Filter
Filter

Legenda boja po tipu događaja

  • Predstave
  • Filmovi
  • Koncerti
  • Izložbe
  • Stand-up
  • Ostalo
Kalendar događaja - izaberite dan da biste videli šta se dešava
PonPonedeljakUtoUtorakSreSredaČetČetvrtakPetPetak
Filter
Tip događaja

Resetuj
Filter
Tip događaja

Resetuj
Sub
Subota
NedNedelja
27282930017
  • Ivan Meštrović (1883-1962) - Virtuelna izložba
  • Ričard Džuel
  • Mihajlo Pupin - Virtuelni muzej
  • 21 Most
  • Jan Fabr: Praznik malih prijatelja
  • Prikaži sve
  • 4
  • 3
024
  • Ričard Džuel
  • 21 Most
  • Zov divljine
  • Loši momci zauvek
  • 4
036
  • Drama o Mirjani i ovima oko nje
  • Srpski kraljevski portreti - Virtuelna izložba
  • Ričard Džuel
  • 21 Most
  • Zov divljine
  • Prikaži sve
  • 1
  • 4
  • 1
044
  • Ričard Džuel
  • 21 Most
  • Zov divljine
  • Loši momci zauvek
  • 4
055
  • Virtuelne ture | Tvrđave u Srbiji
  • Ričard Džuel
  • 21 Most
113
  • Antigona
  • Zov divljine
  • Loši momci zauvek
  • 1
  • 2
122
  • Zov divljine
  • Loši momci zauvek
  • 2
183
  • Nastasja Filipovna
  • Zov divljine
  • Loši momci zauvek
  • 1
  • 2
193
  • Muzej Jugoslavije - Virtuelna izložba
  • Zov divljine
  • Loši momci zauvek
252
  • Zov divljine
  • Loši momci zauvek
  • 2
263
  • Tamo daleko
  • Zov divljine
  • Loši momci zauvek
  • 1
  • 2

1. maj

7
  • Loši momci zauvek
    Film

    Loši momci zauvek

    Šta ćete da uradite kada loši momci dođu po vas? Ovog januara premijerno će biti prikazan poslednji deo trilogije pod nazivom 'Loši momci' (Bad Boys). Film Loši momci zauvek zaokružiće priču započetu u prvom delu iz 1995. godine, zatim proširenu u nastavku koji je snimljen osam godina kasnije. Naravno, ponovo ćemo u akciji videti poznati detektivski duo. Prošlo je mnogo godina, detektiv Majk i inspektor Barnet su zašli u "ozbiljnije" godine. Potonji je već doneo odluku o odlasku u penziju, dok Majk, zahvaljujući krizi srednjih godina, i dalje ne odstupa od mladalačkog života. Ubeđivanje kolege o odlaganju penzionerskih dana mu nije polazilo za rukom, sve dok se nije pojavio neko iz njihove prošlosti. Surovi vođa narko kartela čijeg su brata pre mnogo godina usmrtili je spreman za osvetu. Majk i Barnet će zbog njega zajedno krenuti u novu, poslednju misiju. Policijski dvojac tumače glumci koji su i proslavili ovaj serijal, Vil Smit (Will Smith) i Martin Lorens (Martin Lawrence). Pored njih u filmu 'Loši momci zauvek' videćemo Vanesu Hadžens, Aleksandra Ludviga, Džoa Pantolijana i druge. Za režiju je zadužen još jedan dvojac, u pitanju su mladi belgijski reditelji Adil Al Arbi i Bilal Falah. Franšizu prati čuvena pesma Bad Boys u izvedbi jamajčanskog rege sastava Inner Circle. Pesma koja je obajvljena 1987. godine često je korišćena u emisijama i serijama sa krimi tematikom, te je poslužila kao i muzička tema ovog serijala. Film 'Loši momci zauvek' na bioskopski repertoar u našoj zemlji stiže 16. januara.

    Vidi više o događaju Loši momci zauvek
  • Zov divljine
    Film

    Zov divljine

    Naš omiljeni Indijana Džouns u malo drugačijoj ulozi. Koliko puteva ste gledali rimejkove neke od najvećih filmskih ostvarenja iz XX veka? Da li su ispunili ili unazadovali vaša očekivanja? Kojem filmu se iznova i iznova vraćate? Blokbasteri su zapravo, između ostalog, svi oni u kojima životinje imaju ključnu ulogu. Jer niko nije imun na požrtvovanost i postojanost ovih bića. Kada spojite talenat, želju za avanturom i nostalgiju za lepim, ali poučnim filmovima dobijete upravo Zov divljine, snimljen po istoimenom romanu velikog Džeka Londona. Centralna figura obe verzije, i književne i filmske jeste jedan pas po imenu Bak, koji je sve samo ne običan. Ono po čemu je produkcija i režiserska mreža prepoznatljiva, jeste po tome što je u ovaj projekat uložila mnogo ljubavi, truda i rada kako bi sve životinje uz pomoć vrhunske tehnologije prikazala realnim i zaista emotivnim i umnim bićima. Konačnu lepotu ovom ostvarenju daje i Harison Ford, svetsko ime u branši avanturističkih filmova, prvenstveno misleći na serijal o legendarnom arheologu i istraživaču Indijani Džounsu. U filmu 'Zov divljine' život glavnog lika, kojeg on tumači, obogaćuje jedan pas koji je od teške sudbine stigao do života kakav zaista zaslužuje. Bio je omiljeni kućni ljubimac u sunčanoj Kaliforniji, međutim, biva ukraden i odveden u divlju i hladnu Aljasku, gde ga zapošljavaju kao dostavljača pošte. U isto vreme upoznaje neobičnog čoveka, neobične naravi sa još neverovatnijom pričom. Zanimljiva činjenica je ta da je istoimeni roman postao savremeni klasik i predstavlja deo lektire u mnogim američkim školama, a preveden je na skoro 60 svetskih jezika. U našoj zemlji je i te kako popularan, a u prilog tome govori podatak da postoji preko 80 izdanja na srpskom jeziku. Film 'Zov divljine' će u domaćim bioskopima početi da se prikazuje 20. februara. Verujemo da će vam ova zimska avantura definitivno ulepšati hladne dane, a da će Harison Ford i dalje zadovoljiti očekivanja po pitanju kvaliteta i uloge hrabrog spasioca.

    Vidi više o događaju Zov divljine
  • 21 Most
    Film

    21 Most

    Pred ljubiteljima trilera je nova poslalstica. Film 21 Most je holivudski, akcioni triler premijerno prikazan u novembru 2019. godine. Radnja filma je smešten na famozni Menhetn koji će se posle masovnog ubistva pretvoriti u izolovano ostrvo. Tokom oružane pljačke usled nepredviđenih okolnosti, pljačkaši će usmrtiti osam njujorških policajaca i krenuti u bekstvo. Za slučaj biva zadužen detektiv kojeg teret prošlosti obavezuje da svakog ubicu policajca privede pravdi. Naime, detektiv Andre Dejvis je kao dete ostao bez oca koji je, takođe, izgubio život služeći policiji Njujorka. Znajući da je u vremenskom tesnacu i da mora pronaći počinioce zločinca u prvih nekoliko sati, odlučiće se za nesvakidašnji potez. Zatvoriće sve izlaze sa ostrva! To uključuje 21 most, nekoliko tunela, rečne prilaze kao i kontrolisanje metro sistema. Menhetn će postati ostrvo kojeg je nemoguće napustiti, a napetost će rasti iz minuta u minut. Glavna uloga je pripala zvezdi filmova Crni Panter (Black Panther) i Osvetnici (Avengers), mladom Čedviku Bozmanu (Chadwick Boseman). Pored njega uloge tumače i Džej Kej Simons (J. K. Simmons), Sijena Miler (Sienna Miller), Kit Dejvid (Keith David) i drugi. Rediteljska uloga je pripala Brajanu Kirku koji je režirao i nekoliko epizoda popularne 'Igre prestola'. Film '21 Most' na bioskopski repertoar stiže 5. marta. Pred vama je ostvarenje koje naogveštava 99 zanimljivih minuta ispred bioskopskog platna. Podelite sa nama da li su očekivanja opravdana.

    Vidi više o događaju 21 Most
  • Ričard Džuel
    Film

    Ričard Džuel

    Svet će saznati njegovo ime i istinu. Ričard Džuel prešao je put od heroja do zločinca i nazad. Pred nama je ostvarenje zasnovano na istinitim dešavanjima iz 1996. godine. Neverovatnu priču je u film pretvorio, jednako fascinantni glumac i reditelj Klint Istvud. Tog leta, Atlanta je bila u fokusu svetske javnosti jer su se u njoj održavale Olimpijske igre. I to Igre koje su obeležavale 100 godina od prvih modernih, te je u sklopu olimpijskog kompleksa napravljen Park stogodišnjice (Centennial Olympic Park). U tom parku započeće herojska priča jednog običnog čoveka. Ričard Džuel (Richard Jewell) bio je pripadnik obezbeđenja koji je nadzirao pomenuti park. Jedne noći primetio je ranac ispod klupe i u njemu eksplozivnu napravu. Zahvaljujući njegovom alarmiranju policije evakuisan je veliki broj prisutnih na koncertu koji se održavao na tom mestu. Ubrzo je policiji stigao i teroristin poziv upozorenja. Bomba nije na vreme deaktivirana i usmrtila je jednu osobu, a veruje se da je Ričard svojim upozorenjem spasio hiljade života. Logično, sprečivši teroristički napad i smrt ogromnog broja ljudi Ričard Džuel je postao nacionalni heroj. Ipak, posle nekoliko dana pojaviće se spekulacije da 'FBI' sumnja u njegovu ulogu u ovom slučaju. Njegov profil odgovarao je osobi spremnoj za bombaški napad, te je započeta istraga. Ubrzo je objavljen novinski članak koji je to otkrio i pokrenuo medijsku histeriju uperenu protiv dotadašnjeg junaka. Tada počinje borba za istinu! Klint Istvud, izuzetni i više puta nagrađivani flimski stvaralac, potpisuje režiju ove biografske drame. Između ostalih, uloge tumače Sem Rokvel, Olivija Vajld, Džon Ham, Keti Beits i Pol Vlater Hauser koji se našao u naslovnoj ulozi. Film je inspirasan novinskim člankom Balada o Ričardu Džuelu, objavljenim 6 meseci nakon terorističkog napada.  Film 'Ričard Džuel' će na repertoaru domaćih bioskopa biti od 5. marta. Kada legendarnu priču u filmsko ostvarenje pretoči tako uspešan reditelj, za gledanje tog filma nije potrebna dodatna pozivnica!

    Vidi više o događaju Ričard Džuel
  • Ivan Meštrović (1883-1962) - Virtuelna izložba
    Ostalo
    Vreme
    00:00
    Mesto
  • Mihajlo Pupin - Virtuelni muzej
    Ostalo
    Vreme
    00:00

    Mihajlo Pupin - Virtuelni muzej

    Mihajlo Pupin - koliko vam znači to ime? U istoriji našeg naroda postoji mnogo ličnosti koje su nepravedno zapostavljene ili potcenjene. Nekada je to zbog našeg nedovoljnog znanja, nekada zbog političkih razloga, a za neke ne postoji pravo opravdanje. Među takvima izdvaja se naučnik koji je preminuo pre više od 80 godina, a mi smo tek nedavno počeli da shvatamo značajnost njegovih dela i odajemo počast kakvu zaslužuje. Mihajlo Pupin je jedan od najvećih sprskih naučnika. Međutim, kada se sagledaju sva njegova dostignuća postaje jasno da ga nije moguće opisati samo jednim zvanjem. Za života predano i uspešno je zalazio u različite sfere. Danas ga pamtimo kao pronalazača, fizičara, univerzitetskog profesora, pa i književnika. Spisak njegovih dostignuća deluje beskrajno. Koliko je priznat najbolje govori činjenica da je proglašen za počasnog doktora čak 18, uglavnom američkih, univerziteta. Školovanje i naučni rad u više evropskih zemalja i Sjedinjenim Američkim Državama nije umanjiilo njegovu ljubav prema otadžbini. Dobar pokazatelj koliko mu je ona značila jesto što je prezimenu dodao odrednicu Idvorski, prema banatskom selu u kojem je rođen. Ipak, istinski patriotizam je dokazao delima, kada je to bilo preko potrebno. Kao počasni konzul Srbije u SAD istakao se zalaganjem i svesrdnim pomoganjem narodu kojem pripada, i to u najtežem periodu - tokom i nakon Prvog svetskog rata. Mihajlo Pupin - virtuelni muzej Idvoru je ostavio zadužbinu koja je danas deo muzejskog kompleksa. U danima kada nismo u mogućnosti da ga posetimo uživo, značajno iskustvo možemo doživeti i vituelnom posetom. Klikom na podnaslov ili baner ispod teksta možete posetiti muzej, a na raspolaganju su vam i kompletan zavičajni kompleks, posebna izložba Pupin i Tesla, kao i arhiva slavnog naučnika. Obrazovno istraživačko društvo Mihajlo Pupin je 2011. godine započeo takozvanu medijsku pupinizaciju. Više stotina televizijskih i radio emisija, desetine članaka u štampanim medijima i na internetu doprinelo je prepoznavanju njegove zaostavštine u široj javnosti. U prethodnoj deceniji naš odnos prema ovom izuzetnom čoveku krenuo je uzlaznom putanjom ka nivou koji je potreban. Smatramo da smo u obavezi da taj cilj dostignemo što pre. Mihalo Pupin je to davno zaslužio. #ostanikodkuće

  • Jan Fabr: Praznik malih prijatelja
    Ostalo
    Vreme
    20:30
    Mesto
Za decu
Za decu
  • Zov divljine
  • Loši momci zauvek
    • 4
    • 1
    062
    • Zov divljine
    • Loši momci zauvek
    • 2
    073
    • Digitalna Biblioteka grada Beograda
    • Zov divljine
    • Loši momci zauvek
    • 2
    • 1
    082
    • Zov divljine
    • Loši momci zauvek
    • 2
    093
    • Virtuelni muzeji iz celog sveta
    • Zov divljine
    • Loši momci zauvek
    • 2
    • 1
    103
    • Otelo
    • Zov divljine
    • Loši momci zauvek
    • 1
    • 2
    132
    • Zov divljine
    • Loši momci zauvek
    • 2
    144
    • Izložba 'Kraljevi i svetitelji srpski'
    • Žena na prozoru
    • Zov divljine
    • Loši momci zauvek
    • 3
    • 1
    153
    • Muzej Nikole Tesle - Virtuelni sadržaj
    • Zov divljine
    • Loši momci zauvek
    • 2
    • 1
    162
    • Zov divljine
    • Loši momci zauvek
    • 2
    174
    • Unosno mesto
    • Pozorište u Srba u 19. i 20. veku - Virtuelna izložba
    • Zov divljine
    • Loši momci zauvek
    • 1
    • 2
    • 1
    • 2
    • 1
    202
    • Zov divljine
    • Loši momci zauvek
    • 2
    213
    • Baleti: Songs/Oni/Ćelava pevačica
    • Zov divljine
    • Loši momci zauvek
    • 1
    • 2
    223
    • Ajnštajnovi snovi
    • Zov divljine
    • Loši momci zauvek
    • 1
    • 2
    232
    • Zov divljine
    • Loši momci zauvek
    • 2
    242
    • Zov divljine
    • Loši momci zauvek
    • 2
    272
    • Zov divljine
    • Loši momci zauvek
    • 2
    282
    • Zov divljine
    • Loši momci zauvek
    • 2
    293
    • Filmski festival - We are one
    • Zov divljine
    • Loši momci zauvek
    • 2
    • 1
    302
    • Zov divljine
    • Loši momci zauvek
    • 2
    312
    • Zov divljine
    • Loši momci zauvek
    • 2
    Narodni muzej

    Ivan Meštrović (1883-1962) - Virtuelna izložba

    Vajar čije je stvaralaštvo prevazišlo granice tadašnje Jugoslavije će se slaviti tokom decembra i januara. Narodni muzej u Beogradu je od svog otvaranja postao epicenter kulturne energije koja je zahvatila svaku generaciju posetilaca. Štaviše, od momenta ulaska u Veliku dvoranu, ostaćete oduševljeni sadržajem koji je prilagođen svima, a svaki sprat ove monumentalne građevine krije priče i izvanredna dela. Sam kraj ove godine obeležiće i jedinstvena izložba Ivan Meštrović (1883-1962) posvećena opusu umetnika koji je ostavio trag budućim generacijama. Izložba će trajati do 2. februara što je odličan period da barem jedno svoje popodne posvetite ovakvoj vrsti umetnosti. Samu postavku čini četrdeset skulptura najistaknutijeg jugoslovenskog vajara, a deo su kolekcije Narodnog muzeja u kojem se čuva čak 80 njegovih radova. Meštrovićev opus koji je u posedu muzeja čine ostvarenja koja su u relaciji sa herojima, njihovim podvizima i tragedijama koje se spominju u srpskoj narodnoj poveziji. Poseban deo izložbe je posvećen i portretima ličnosti koje su obeležile početak 20. veka, a uključuju prisustvo Kralja Petra, Jovana Dučića, Nikole Pašića i ostalih. Jedno od najstarijih Meštrovićevih dela koje se čuva u Narodnom muzeju jeste ono iz 1908. godine – reljef starog slepog guslara ''Umjetnik naroda moga''. Sve posetioce izložbe 'Ivan Meštrović (1883-1962)' očekuju i tematska predavanja, kao i radionice za najmlađe, sve uz metodično savetovanje od strane Vere Grujić, idejnog kreatora ove izložbe. Stručnim  vođenjima možete prisustvovati utorkom od 12 i subotom od 17 časova. Radno vreme Narodnog muzeja jeste od utorka do nedelje od 10 do 18 časova. Takođe, za sve posetioce nedeljom je besplatan ulaz i to samo za stalnu postavku. Cene ulaznica se kreću u nekoliko kategorija, samo je neophodno da na njihovom zvaničnom sajtu pre odlaska proverite šta vas najviše zanima i koja je cena karata. Verujemo da je izložba 'Ivan Meštrović (1883-1962)' po svim kriterijumima pun pogodak, jer će vam pomoći da dobijete tražene odgovore, a samim tim i uvid u portret jednog umetnika koji je u tadašnje vreme prevazišao sebe i domene svog izvanrednog stvaralaštva.

    Vidi više o događaju Ivan Meštrović (1883-1962) - Virtuelna izložba
    Vidi više o događaju Mihajlo Pupin - Virtuelni muzej
    Narodni muzej

    Jan Fabr: Praznik malih prijatelja

    Narodni muzej nam pruža neobične izložbe na lep i zanimljiv način. Narodni muzej u Beogradu je institucija koja svojim postojanjem i tradicijom jača kulturu u našoj zemlji na najbolji mogući način. Od svog ponovnog otvaranja zabeležio je veliki broj posetilaca, fantastičnih postavki i dobrih priča. Jedna od njih jeste i aktuelna izložba Jan Fabr: Praznik malih prijatelja koja već sada ima odlične preporuke i sadržaj vredan vašeg slobodnog vremena i energije. Pošto je zbog vanredne situacije Narodni muzej zatvoren za posetioce, zainteresovanima je pružena mogućnost da pogledaju snimak vođenja kroz izložbu. Snimak možete pogledati u Video sekciji (iznad teksta). Naime, Jan Fabr je umetnik koji je i te kako prepoznatljiv domaćoj i internacionalnoj javnosti. Njegovi radovi su izlagani u sklopu svih zvučnih i velikih muzeja širom sveta, uključujući Luvr u Parizu, Ermitaž u Sankt-Peterburgu, Bijenale u Sao Paulu, Venecijanskim domovima kulture i u drugim institucijama. Za njegovo ime se prevashodno vezuju inovativnost i svestranost jer zahvaljujući svom nesvakidašnjem talentu uspeva da spoji nespojive pravce i različite ukuse. Jan Fabr povezuje pozorište, film, književnost i vizuelne umetnosti u jedno. Izložba iza koje stoji kustos Joana de Vos se bavi temama koje su Fabra inspirisale u domenu vizuelizacije određenih pojmova, događaja, situacija i društvenih pojava. Konkretno, za njega je svet insekata mesto beskrajne mašte i mogućnosti. Oni su njegovi ''mali prijatelji'' čiji je značaj na ovoj planeti nemerljiv i značajan. Oni imaju ljudska naličja i emocije koje su tanane i krhke. Realizaciju izložbe 'Jan Fabr: Praznik malih prijatelja' su zajednički podržali Sekretarijat za kulturu, Angelos studio i Ministarstvo kulture i informisanja. Radno vreme Muzeja jeste svakog radnog dana osim ponedeljka u periodu od 10h do 18h ili 20h (u zavisnosti od dana). Nedeljom je od 10h do 18h ulaz na stalnu postavku Narodnog muzeja besplatan. Cene ulaznica se kreću od 250 do 600 dinara u zavisnosti od toga da li je u pitanju individualna, grupna ili školska poseta ili da li spadate u povlašćenu kategoriju posetilaca. Narodni muzej će s obzirom na svoju dokazanu reputaciju uvek imati da ponudi kvalitetan sadržaj svim posetiocima. Pogotovo ako je on usmeren ka novim saznanjima i neobičnim činjenicama. Javite nam utiske!

    Vidi više o događaju Jan Fabr: Praznik malih prijatelja